Page 65 - Vila Velebita br 23

Basic HTML Version

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU NOVU 2015. GODINU
59
www.vila-velebita.hr
bergove četrdesetdvoredne Bib-
lije. Ovaj je misal ujedno prvi u
Europi koji nije tiskan latiničnim
slovima. Činjenica da je mis-
al tiskan na hrvatskom jeziku
i latiničnom pismu, svjedoči o
društvenom, gospodarskom, kul-
turnom i intelektualnom potenci-
jalu Hrvata u drugoj polovini XV.
stoljeća.
Misal iz 1483. prvi spominje za-
darski nadbiskup Matej Karaman
(1700.- 1771.), potom slovenski
filolog Jernej Kopitar, a 1820. go-
dine i bjeloruski slavist i orijental-
ist Mihail Bobrowski, koji duho-
vito primjećuje kako je “ovo prvo
izdanje rjeđe od bijeloga gavrana”.
Bobrowski 20. listopada 1821. iz
Pariza u pismu Jerneju Kopita-
ru s ističe da je Misal prva knji-
ga u slavenskome svijetu tiskana
pomičnim slovima.
Druga
“hrvatskoglagoljska
inkunabula” tiskana je godine
1491. u Kosinju. Knjiga je bre-
vijar. U tome ličkom mjestu bila
je smještena prva hrvatska tiska-
ra u čije smo mjesto djelovanja
sigurni. Ta nam činjenica nalaže
zaključak da je Lika u to doba
bila središtem glagoljaštva i da
je bila bogatiji kraj nego što je to
od tragedije na Krbavskom polju.
Siromašan kraj, kakvim je Lika
postala nakon godine 1493, ne
bi mogao tiskati knjige u doba
kada je to iznimno skup posao.
Osim toga, siromašan kraj, bez
jakog kulturnog kruga koji je pre-
poznao prednosti tiskarstva i bez
ekonomskog uporišta, u takav se
posao ne bi ni upuštao.
Ostalo o srednjovjekovnoj Lici
Ličko plemstvo je u većini sluča-
jeva proisticalo iz vremena
starohrvatske društvene hijerar-
hije. Nakon 1102. godine, lički
plemići postajali su kraljevskim
imenovanjem, a ne prema ro-
dovskom naslijeđu. Kraljevski
plemići u Lici dobivali su, slično
kao i po ostalim krajevima Hrvat-
ske veća ili manja feudalna iman-
ja. Nekoć, starohrvatski plemići
nisu od državnog vladara dobiv-
ali zemljišne poklone, već su svo-
je posjede prenosili na potomke
bez suglasnosti kralja. Novijih,
feudalnih posjednika u Lici nije
bilo mnogo, ali su do 14. stoljeća
u svome vlasništvu imali gotovo
čitavu ličku zemlju. Osim spome-
nutih društvenih staleža, u sred-
njovjekovnoj Lici živjeli su i po-
tomci romanskog žiteljstva, koje
su ovdašnji Hrvati nazivali Vlasi.
A. Horvat je naglasila kako su
mnogi lički srednjovjekovni dvor-
ci pokazivali i regionalnu poseb-
nost; na području Like ustvrdila
je 85 srednjovjekovnih dvoraca
i za svakog od njih označila u
čemu se ogleda njegova europska
provenijencija.
Unatoč mnogih uništavanja svega
što je ovdje učinjeno ili postoja-
lo, samo iz Krbave doprlo je do
nas 17 glagoljskih kodeksa, među
kojima se kao remek-djelo ističe
glagoljski misal kneza Novaka
Desislavića, nastao 1368. godine.
U nizu ostalih umjetničkih pred-
meta od neprocjenjive kultur-
nopovijesne vrijednosti, izdvaja
se zlatni križ krbavskoga biskupa
Mateja Marute, koji se danas čuva
u župnoj crkvi u Bribiru Vinodol-
skom. Spomenuti i još mnogi dru-
gi sačuvani spomenici potvrđuju
nam da je tadašnja Lika išla u ko-
rak s najvišim dometima europ-
ske kulture i umjetnosti.
Hrvatski ban bio je u dva navra-
ta Ivan Karlović Krbavski, u
periodima 1521.-1524. i 1527.-
1531. god.
Dne 14. srpnja 1942. partiza-
ni su zauzeli Brušane i Trnovac
te u Brušanima zapalili župnu
crkvu i župni stan. Zapaljene
crkvene objekte do dolaska žup-
nika Josipa Kapša nitko nije ob-
navljao. 2006. godine vlč. Niko-
la Turkalj novčanom pomoći
Gospićko-senjske biskupije i
vjernika podigao je na crkvu sv.
Martina novi toranj kakav je bio
prvotni i pokrio ga bakrenim li-
mom. Danas u Brušanima i Riz-
vanuši u 65 obitelji živi oko 185
vjernika sa slijedećim prezimen-
ima: Abramović, Barić, Brkl-
jačić, Burica, Cindrić, Došen,
Dubrovec, Ivančić, Lisac, Lovrić,
Maras, Mataija, Mesić, Nagljć,
Opačić, Pavelić, Pavičić, Petrlić,
Ratković, Šikić, Sanković, Srećk-
ović, Sudar. Stilinović, Šuper,
Tonković i Župan.
Najpoznatija
prezimena
iz
lovinačko kraja - Ivezići, Rupčići,
Šulentići, Vrkljani, Pavičići, Bu-
daci, Jurjevići.
Navedeno o povijesti Hrvatske
i Like na ovoj stranici je od ra-
zličitih autora pa sigurno ima
nelogičnosti i netočnosti, ali
takva je povijest. Namjera teksta
je prikazati osnovno o povijesti i
čitatelje zainteresirati za buduća
samostalna proučavanja.
Za Vilu odabrao:
prof.dr.sc. Milan Vrkljan