Page 73 - Vila Velebita br 23

Basic HTML Version

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU NOVU 2015. GODINU
67
www.vila-velebita.hr
„Tolle et lege!“ – Uzmite i čitajte!
MileBOGOVIĆ, Lika i njezinaCrkva uprošlos-
ti i sadašnjosti, Gospić, 2014., 263 str.
A
ko postoji, osim Biblije, ikoja knjiga koju
bi trebala imati i čitati svaka lička obitelj,
onda je to svakako najnovija knjiga biskupa
i povjesničara dr. Mile Bogovića, koju ovdje kratko
prikazujemo.
U uvodnom dijelu pod naslovom Usponi i uz-
micanja Crkve u Lici i Krbavi od početka do dan-
as, Autor zapravo daje pregled cijele knjige ter mu
dodaje vlastito razmišljanje o identitetu Like (str.
11-20).
U Predgovoru knjige, nakon prigodnih riječi
ličko-senjskoga župana i gospićkoga gradonačel-
nika, Bogović kratko opisuje kako je došlo do ove
knjige. Naime, jednoga dana 1992. pozvao ga je ur-
ednik kršćanskoga mjesečnika Kane Albert Turči-
nović i predložiomu da u nekoliko nastavaka obradi
povijest Crkve u Lici i Kordunu. On se prihvatio te
zadaće i napisao devet nastavaka o toj temi. Poslije
je u Zvonima, mjesečniku za kulturu Riječko-sen-
jske nadbiskupije, obradio temu Pravoslavci u Lici.
Navedeni radovi - 10 od ukupno 13 poglavlja (str.
21-116) - čine okosnicu ove knjige, kojoj je bliži
povod zlatni jubilej Autorova misništva.
Od spomenutih poglavlja, koja su razrada os-
novne teme, razložno je za ovaj prikaz posebno
izdvojiti zadnja tri: 11. Biskupija „iza Velebita“ (str.
117-128), 12. Župe (129-198) i 13. Ratni zapisi i
stradanja (199-225). Evo kratko obrazloženje toga
odabira.
Biskupija „iza Velebita“ sa sjedištem u Gospiću
odnosno Gospićko-senjska biskupija jedan je od
plodova Domovinskoga rata i uspostave samostalne
hrvatske države. O njoj kao o stvarnosti počelo se
ozbiljno raspravljati tek nakon 1991. godine (prije
toga moglo se samo sanjati). Naime, na širokom
prostoru između Zagreba i Zadra, Rijeke i Ban-
jaluke nije postojala nijedna katolička biskupija,
a u prijašnjim vrjemenima postojala su biskupi-
jska sjedišta u Senju, Krbavi (Udbini), Modrušu i
Otočcu. Ta praznina odavna se osjećala, ali prilike
nisu bile naklonjene ostvarenju inicijativa za os-
nivanje biskupije. No okolnosti su se promijenile
upravo uspostavom samostalne hrvatske države.
Postojalo je suglasje i na razini biskupske konfer-
encije i na razini struktura državne vlasti, a inici-
jativu je podržavao i riječko-senjski nadbiskup i
samo je njegova bolest priječila da se inicijativa i
prije ostvari. Biskupija je uspostavljena jubilarne
2000. godine, a za sjedište je izabran Gospić, što je
odredilo i njezin naziv - Gospićko-senjska biskupi-
ja. O tome je Bogović napisao jedan studiozni rad
za Spomenicu Gospićko-senjske biskupije koja je
objavljena 2010. u povodu 10. obljetnice postojan-
ja Biskupije (str. 9-102). U ovoj knjizi su sažeti re-
zultati toga njegova rada.
U 12. poglavlju „Župe“ nisu obrađene sve župe
nove biskupije nego samo njih šest: Gospić, Bo-
ričevac, Korenica, Krasno, Plitvice i Udbina. Nji-
ma se Autor posebno bavio upravo zato što su i te
župe imale posebno značenje u vrijeme stvaranja
nove biskupije.
Gospić je izabran za sjedište biskupije, a njegova
župna crkva postala je stolna ili katedralna crkva.
Boričevac je mučenička župa kojoj je bilo
određeno uništenje pokretom i planom koji je
započeo s tzv. „prvom puškom“ u Srbu 27. srpnja
1941. Mjesto je doslovce uništeno. A kao simbol
novog vrjemena, koje je nastalo uspostavom hr-
vatske države, jest obnova crkve u tome mjestu, ali
obnova naselja se pokazala neostvarivom ne samo
zato što naša država još nije našla načina da vra-
ti nasljednicima ono što je otela prijašnja država,
nego i zbog toga što ti nasljednici nemaju snage za
obnovu zgarišta svojih roditelja.
Korenica je također nakon „Oluje“ postala