U velikoj dvorani pučkog otvorenog učilišta u Gospiću ul dr F. Tuđmana predstvaljena je knjiga i model  spomenika u mjerili 1:5 trojici ličkih ali i sve hrvatskih velikana jezikoslovlja; svećeniku Šimi Starčeviću, književniku-pjesniku i političaru Anti Starčeviću nećaku popa Šime, I Franu Kurelcu prvom akademiku HAZU

( tada u XIX vijeku JAZU).

Predstavljanju su prisustvovali mnogi intelektualci i građani grada Gospića a predstavljanje su izvršili; zamjenica gradonačelnika gđa Marta Grgurić, predstavnici pokrovitelja županije i udruge Vile Velebita iz Zagreba dožupanica gđa Svjetlana Bublić, i predsjednik udruge gn Nikola Kostelac, te doc dr Vesna Pražić Grahovac profesor sveučilišta u Zadru-ispostava Gospić I na koncu autor projekta arhitekt Ante Pađen

Nakon kratkih uvodnih riječi donačelnice ,dožupanice i predsjednika udruge, pročitano je pismo monsignora dra Mile Bogovića biskupa GSB ( koji je neodložno morao odsustvovati ali je zamolio da se njegovo pismo podrške pročita pred skupom.)

Biskup Bogović je uz svesrdnu podršku prozvao taj spomenik “Trolist ličke kulture” a autor knjige Ante Pađen je dodao i svehrvatske kulture.

Citirati ćemo ovo kratko pismo gotovo u cijelosti a u cijelosti je objavljeno u knjižici ;

…”Kada me je 2012. godine autor ovog projekta zamolio da uz crkvu Sv. Ante Padovanskog u Ličkom Novom postavimo spomen obilježja Šimi Starčeviću, Anti Starčeviću i Franu Kurelcu, ne malo sam se iznenadio i zamislio.

                  Shvatio sam da je ideja odlična i odlučio sam je kao biskup podržati, jer je svećenik Šime Starčević upravo u toj župi Sv Ante napisao, po narudžbi francuske vlasti u „Ilirskim provincijama“, prvu gramatiku hrvatskog jezika pisanu hrvatskim jezikom.

Međutim, imajući u vidu važnost takvog obilježja za cijelu Liku, pomislio sam da bi bilo još bolje podignuti taj spomenik negdje u Gospiću jer su sva spomenuta trojica znamenite ličnosti za cijelu Liku pa zavrjeđuju mjestu u njezinom središtu. U tom smislu napisao sam autoru pismo podrške za projekt „Trolist ličke kulture“.

Promotrivši taj prijedlog, tadašnji gradonačelnik Milan Kolić predložio je izvrsno mjesto u glavnoj ulici dr Franje Tuđmana, u krasnom malom parku uz Pučko učilište i Muzej Like, što sam mogao samo pozdraviti.

I dalje sa zadovoljstvom podržavam taj projekt i molim se da se on što prije izgradi i otkrije na zadovoljstvo ličkog puka i cijele kulturne javnosti.

Biskup Mile Bogović

U Gospiću 29. ,lipnja A.D. MMXIV

Potom je vrlo upečatljivo predavanje je izrekla gđa Vesna Pražić-Grahovac koja je i napisala kao koautor u knjizi biografije sve trojice Vjerujem da su se mnogi građani pa i iontelektualci iznenadili kad su čuli tko su ta trojica velikana. Ako je jezik temelj kulture jednog naroda onda su ta trojica predvođena svećenikom udarila takove temelje da se ne moramo bojati nikakvog poresa, nikakve globalizacije, nikakve krize, jer inače male narode posebno sad kod ulasku u EU veliki narodi naprosto progutaju. Ovaj spomenik, koji će ako Bog dade stoljećima stajati mnoga pokoljenja će podsjećati;tko su odakle su došli i kamo idu.

U povijesti svakoga naroda postoje snažni pojedinci, prometeji koji su nositelji ideja promjena, sudbonosni za samobitnost naroda, država i zajednica. Postoje pojedinci koji su dobrobit društva, domovine, čovjeka stavili ispred osobnih ostvaraja a često i života. Zadaća je naroda da ih pamte jer svjedoče o čovjekovoj potrebi za ostvarenjem slobode, zadaća je da podsjećamo ponovo i ispočetka na njihovo postojanje jer njima imamo zahvaliti sadašnjost, a bez poznavanja prošlosti nema ni budućnosti.

Iz našeg kraja, zavičaja, naše Like potekla su tri značajna hrvatska intelektualca koji su svojim djelovanjem zadužili domovinu To su to su Šime Starčević, Ante Starčević i Fran Kurelac, svećenik, političar i profesor, živjeli u XIX vijeku, različitih područja rada i pomislili bismo da ih je teško povezati. To je samo na prvi pogled. Neobično je koliko poveznica nalazimo u životu i djelovanju tih velikana. Prije svega sva trojica su Ličani, rođeni u Lici. Šime i Ante Starčević u Žitniku a Fran Kurelac u Bruvnu i svaki je na svoj način isticao svoje porijeklo, svoju zavičajnu pripadnost iako su zavičaj napustili u ranim godinama i rijetko mu se vraćali. Sva trojica vratila su se nakon školovanja u Hrvatsku, iako su mogli ostvariti karijere i izvan domovine. Nose karakteristike svoga podneblja, usvojene u ranim

Konačno je autor knjige i projekta te modela spomenika kojeg je prema crtežima samog autora izradio naj perspektivniji mladi kipar Petar Dolić, opisao kako i zašto je izdradio taj projekt i zašto u tom obliku;

Sam spomenik su dvije mramorne knjige jer nema bolje metafore i prikaza kulture jednog naroda od knjige. Bez obzira što mi sad sve manje čitamo ali knjiga je bila, jest sad I biti će zauvijek simbol kulture svakog čovjeka, obitelji i nacije. U Europi Johannes Gutenberg smatra se prvim izumiteljem tiskarskog stroja, koji je u donio svojevrsnu revoluciju. Gutenberg je 1440. godine došao na ideju, da izlijeva pojedinačna slova iz metala i da od slova sastavlja redove i stranice. Konstruirao je i drvenu prešu pomoću koje se dobijao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira. Tako je 1455. godine objavio prvutiskanu Bibliju. Dakle Gutemberg u 15-om stoljeću tj prije 500godina, donio nešto što bi danas mogli usporediti s izumom računalne tehnike computera i interneta. A to je umnažanje pisanih djela da ih što više čovječanstva pročita.Pa što može biti ljepše i upečatljivije od knjiga kad znamo da je nakon Gutembergova izuma tiskanja knjiga strojem ( jer prije se sve pisalo mukotrpno rukom, i knjige su se pisale u vrlo malo primjeraka) naglo porasla kultura u čovječanstvu.

I sad zamislite među najprvijima u Europi to su pihvatili Ličani kažu u Senju a neki tvrde u Kosinju. Što zapravo nije ni bitno. Niti jedan narod u regiji a ni šire ne može se time pohvaliti

Dakle ta simbolika knjiga u našem spomeniku je višeznačna . Jedna je ležeća kao malo otvorena a druga je uspravna I oslanja se na ležeću – dakle knjiga na knjizi kao simbol riječi, pismenosti i, kulture. Nadalje na naslovnici uspravne knjige je reljef od bronce sve trojice velikana u naravnoj veličini koji time prikazuju tu kulturu riječi i jezika za koji su se borili, a omtani su hrvatskom zastavom To je zapravo njihova najkraća biografija u skulpturi a na stražnjoj strani spomenika uklesane su značajne riječi sve trojice.

Ako je u svakoj knjizi upisana “riječ” onda citat iz evanđelja po Ivanu je još jedna metafora tog somenika:

U POČETKU BIJAŠE RIJEČ I RIJEČ BIJAŠE KOD BOGA I RIJEČ BIJAŠE BOG.

Da dragi Ličani , i dragi Hrvati i Hrvatice riječ je BOG, i nema jačeg oružja od riječi tj jezika . mnogi ljudi u komunizmu i ostalim totalitarnim režimima su nastradali zbog jezika.

Uvijek se slažem da svakom borcu za slobodu našeg naroda treba dignuti spomenik ali po nekakvom smislu koji opravdava to obilježje. Ovdje je smisao i simbolika jezik, riječ i knjiga kao temelj kulture i opstojnosti jednog naroda.

Ante Pađen

FOTO ALBUM SA TOG DOGAĐAJA POGLEDAJTE OVDJE